centar za reciklažu elektroničkog otpada
Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Mimoza je naziv za tropski biljni rod porodice Mimosaceae kojem pripada oko 400 vrsta. Najpoznatija vrsta je Mimosa pudica koja potiče iz Brazila. Svake godine se obilježava tradicionalnom prodajom mimoza na gradskim tržnicama i trgovima.
Močvare su važna staništa zbog bioraznolikosti, upravo zato na ovaj dan se simbolično obilježava njihova važnost i stavlja naglasak na probleme njihovog isušivanja i različitih onečišćenja. 1971. godine potpisana je Ramsarska konvencija o močvarama (Ramsar, Iran).
Spomenici kulture su opipljivo svjedočanstvo ljudskog postojanja, razvoja i povijesti za čije očuvanje postoji javni interes. Svaka država je prepoznatljiva po nekom osebujnom spomeniku, neovisno pripada li građevinskom, pokretnom spomeniku, iskopini ili ansamblima (ukupnom području koje se sastoji od više segmenata, npr. zgrada, park i slobodni prostor koji ga okružuje).
Vodik 73,46 %
Helij 24,58 %
Kisik 0,77 %
Ugljik 0,29 %
Željezo 0,16 %
Neon 0,12 %
Dušik 0,09 %
Silicij 0,07 %
Magnezij 0,05 %
Sumpor 0,04 %
Šume se još nazivaju i „pluća svijeta“, „ekološka tvornica“, i značajne su kao životne zajednice različitih biljnih i životinjskih vrsta.
Voda je sigurno jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji je neravnomjerno raspoređen na našoj planeti. Zapanjujuća statistička informacija je da ukupno samo 1% otpada na pitku vodu, a svakom šestom stanovniku nije dostupna. Činjenice su da se voda neprestano onečišćuje, gleda se kao trgovačka roba, a ujedno se i prekomjerno troši. Voda je namijenjena svima, no obilježavanjem ovog dana želi se naglasiti važnost ovog prirodnog resursa te da ju treba racionalno koristiti, čuvati i zaštititi od onečišćenja.
Svakodnevno provjeravamo vremensku prognozu i s obzirom na najave meteorologa možemo uskladiti svoju pripremljenost na nadolazeće promjene. Obilježavanjem ovoga dana, pridaje se važnost svim klimatskim promjenama i svijesti pojedinca kako bi samoincijativno doprinosio očuvanju planete.
Danom akcije protiv prometa naglašava se konstantno povećanje kopnenog i zračnog prijevoza koji koristi naftu kao gorivo uz proporcionalno onečišćenje okoliša što pridonosi efektu staklenika. Udruga ASEED Europe (za zaštitu okoliša) 1996. godine počela je obilježavati ovaj dan te se od tada, svake godine na taj dan, organiziraju promidžbene akcije protiv loših navika i neodržive prometne politike.
Svakodnevno kretanje zasigurno je jedna od najvažnijih navika koje bismo trebali prihvatiti u svom rasporedu kao obvezu, jednako tako, na ovaj dan se obilježava važnost kretanja i sigurnost u prometu prvenstveno školaraca, no jednako tako i svih drugih sudionika u prometu.
Dana planeta Zemlje zasigurno je jedan od najprepoznatljivijih „eko“ dana u kalendaru, datira od 22. travnja 1969. godine kada su se održali studenstki prosvjedi vezani za zaštitu okoliša. Naglasak na važnost očuvanja planete prvotno je potaknula ekološka udruge Earth, gradonačelnik San Francisca i prosvjednici za zaštitu okoliša u SAD-u.
Dan obnovljivih izvora energije je jedan od važnijih dana koji naglašava važnost korištenja energije iz prirode, kako bi se reducirao negativan utjecaj na okoliš. Sunce, vjetar i voda su jedni od najpoznatijih obnovljivih izvora energije. Inovativne su i same tehnologije obnovljivih izvora energije koje se na direktan ili indirektan način napajaju sunčevom energijom. Neki od prepoznatljivih projekata su vjetroparkovi, vjetroelektrane, hidroelektrane, proizvodnja biomase, geotermalna energija i sl.
Na neke prirodne pojave se ne može utjecati, no tijekom povijesti ljudske civilizacije razvijeni su mnogi načini zaštite materijalnog vlasništva odgovarajućim metodama zatvaranja, nadzora, čuvanja, sakrivanja i dr. Svi pomaci čovječanstva su proizvodi ljudskog uma koji predstavljaju nematerijalna dobra. Vrijednost takvih nematerijalnih dobara je u rukama drugih ljudi bilo da se radi o samoj upotrebi, prikazivanju ili umnožavanju. Zaštita ove vrste dobra je nužna, a ujedno se potiče i ljudska kreativnost koja doprinosi društvenom razvitku, a time i razvitak odgovarajućeg sustava pravne zaštite intelektualnog vlasništva.
Međunarodna organizacija rada ILO, International Labour Organization obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” od 2003. godine s naglaskom na prevenciju bolesti i mogućih ozljeda na radu. Automatski se želi staviti naglasak na nužnost odgovarajućih uvjeta rada kako bi se očuvalo zdravlje na radu. Ujedno i svjetski sindikalni pokret 28. travanj također obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i povreda na radu.
Obilježavanjem ovoga dana stavlja se naglasak na važnost zaštite ove vrste, njene specifičnosti, a sa svim navedenim se izravno doprinosi održivom razvoju i bioraznolikosti. Širom svijeta se održavaju različite edukativne radionice, festivali i izleti kako bi se naglasila važnost ptica u našem okolišu. Ptice selice imaju svoje rituale koji se ponavljaju svake godine, unatoč svim prirodnim poteškoćama na koje nailaze, antropogeni učinak zna predstavljati veliki problem.
Dan Europe obilježava se 9. maja/svibnja, specifično u svakoj državi. Upravo na ovaj datum, davne 1950. godine Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija, stoga danas ovaj dan predstavlja europski simbol. Odluka o proglašenju ovog datuma kao Dana Europe datira iz 1985. godine, kada je Vijeće Europske Unije u Milanu donijelo odluku. EU danas ima 28 članica, formalno je uspostavljena 1. novembra/studenog 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj Uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta), a broji oko 508 milijona stanovnika.
Udruženje različitih ekoloških udruga od 1994. godine simbolično obilježava ovaj dan, Dan akcije za klimu. Žele naglasiti važnost našeg utjecaja na promjene koje se događaju u okolišu, a rezultiraju klimatskim promjenama. Pitka voda i čist zrak trebale bi biti dvije najvažnije okosnice života, no nedostatkom znanja, vlastitim aktivnostima pridonosimo onečišćenjima na različite načine, bilo to kroz transport i sječu šuma, uništavanjem flore i faune, isušivanjem močvara, onečišćenjem jezera i sl. Potpisan je Kyoto protokol koji obavezuje zemlje potpisnice na smanjenje onečišćenja atmosfere štetnim (stakleničkim) plinovima.
Biološka raznolikost čini svijet osebujnim i svaka vrsta je jednako važan faktor u ciklusu održivog razvoja i/ili hranidbenog lanca. Na ovaj dan se pomnije razmišlja o važnosti svakog bića, bila to pčela koja proizvodi med, ptičice koje cvrkuću, medvjed koji spava zimski san, biljke koje su zaslužne za fotosintezu, bakterije i različiti mikroorganizmi, i sl.
Parkovi čine jedan poseban prostor koji je prostrano prirodno ili možda kultivirano područje, idealno mjesto za rekreaciju i opuštanje. Zbog svoje biorazmolikosti čine osebujan segment okoliša, osim klasičnih parkova, posjedujemo i nacionalne parkove koji su ujedno i prepoznatljive turističke odrednice.
Na ovaj datum obilježava se spomen na proglašenje prvih europskih parkova, odnosno devet nacionalnih parkova u Švedskoj. Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) proglasila je ovaj datum danom sjećanja na važnost nacionalnih parkova s ciljem podizanja svijesti o potrebi očuvanja ovakvih površina kako bi dobili javnu podršku za realizaciju ideja. Yellowstone je najstariji svjetski nacionalni park, utemeljen 1. marta 1872. godine u SAD-u.
Svjetska zdravstvena organizacija od 1987. godine obilježava ovaj dan kako bi se potaknulo razmišljanje o posljedicama aktivnih i pasivnih pušača. Mnogobrojna predavanja na ovu temu uz mnoštvo aktivnosti svojevrsna su edukacija mnoštvu koje nije svjesno opasnosti pri konzumiranju navedenoga. Tjelesna aktivnost je nužna kako bismo bolje funkcionirali, bez obzira bavimo li se profesionalno ili rekreativno nekom aktivnošću, trideset minuta dnevno je poželjno kako bismo zadržali zdrav duh u zdravom tijelu. Neprestano se ponavljaju opravdani i neopravdani izgovori, no uzevši u obzir koliko nam svakodnevna tjelovježba utječe na organizam, najjednostavniji način je šetnja brzim hodom ili pak vježbanje na podu.
FAO odnosno Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda promovira zdrav način života uz pravilnu i uravnoteženu prehranu. Obilježavanjem ovoga dana želi se naglasiti važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani, kao i utjecaj kalcija na smanjenje rizika od karcinoma. U Americi je provedena naučna studija koja je trajala sedam godina, a obuhvatila je 293.907 muškaraca i 198.903 žene u dobi od 51 do 71 godine. Putem upitnika su prikupljeni svi potrebni podaci koji su rezultirali sljedećim zaključcima:
kod oba spola su konzumiranje mlijeka, mliječnih proizvoda (kalcija) dokazali povezanost s manjim rizikom karcinoma probavnog sistema
preporučeni dnevni unos kalcija za muškarce i žene iznosi 800 mg
oko 120 mg kalcija nalazi se u 100 ml mlijeka, bez obzira na udio mliječne masti
05.juna obilježava se Svjetski dan zaštite okoliša od davne 1972. godine kada je u Stockholmu održana svjetska konferencija UN-a, gdje je usvojen UNEP (Program zaštite okoliša). Zbog futurističkog pogleda na dugoročne zalihe naše planete, naučnici, političari i stručnjaci su ujedinili svoje znanje i iskustvo te su ovim programom definirali nužnost postizanja ravnoteže između okoliša i čovjeka, kao i saznanja oko ograničenih mogućnosti iskorištavanja prirodnih blagodati.
Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. juna/lipnja, a 1992. godine službeno je proglašen od Ujedinjenih naroda. Proglašenjem ovog dana povećana je važnost zaštite i očuvanja svjetskih oceana te stvorena prilika za podizanje svijesti javnosti o blagodatima oceana kao i pripadajućoj flori i fauni. Obilježavanjem ovih dana neizostavno je napomenuti na globalno razmišljanje i lokalno djelovanje.
Genetski modificirani organizam je onaj u čiji smo genom intervenirali i promijenili ga, a promjena se najčešće odnosi na ubacivanje gena jedne vrste u genom druge vrste i naziva se „rekombinantna DNA tehnologija“. Vrlo se često spominje „GMO hrana“. Mišljenja su različita, no ono što se obično naziva genetski modificiranom hranom je hrana u kojoj se nalaze sastojci dobiveni iz genetski modificiranog organizma. Moderne tehnologije postupno su razvijale alternativna rješenja za sve postojeće izazove na koje je nailazilo stanovništvo, a jedan od ozbiljnijih problema je svakako prehrana svjetskog stanovništva. Procjene svjetskih stručnjaka su udvostručenje broja stanovnika 2050. godine što automatski postavlja niz pitanja vezanih za opstanak. S obzirom na trenutno stanje, nagli razvoj modernih tehnologija koje su donijele velike promjene rezultirala je primjenom genetski modificiranih organizama. Genetički inženjering primjenjuje se od 1973. godine, a od 1975. godine govori se o opasnostima vezanim za genetički inženjering (Konferencija u Asilmaru). Tehnologija rekombinirane DNA koristila se u poduzeću H. Boyera gdje su proizveli vrstu E. coli koja je proizvodila ljudski protein – inzulin, što je i danas pomoć svim oboljelima od dijabetesa.
Erozija i suša neki su od većih problema današnjice, ovise o silama gravitacije odnosno direktno su uvjetovane utjecajem vode, vjetra i pomjeranja. Kako bi se izbjegla mogućnost nastanka erozije, zabranjuje se sječa dugogodišnjih nasada, te preoravanje pašnjaka i livada na onim zemljištima koji imaju nagib veći od 15%. Suša definira nedostatak opskrbe površinskom ili podzemnom vodom u dužem vremenskom intervalu s nepovoljnim utjecajem na poljoprivredne kulture i sam ekosistem.
Upravno vijeće Ujedinjenih naroda pokrenulo je incijativu 1989. godine za obilježavanje ovog dana. Posebna važnost pridaje se rađanju, obitelji, pomoći starijima, nemoćnima i bolesnima, te razmišljanju o populaciji i različitosti života. Svakodnevno moramo biti svjesni očiglednog primjera kako je nama pitka voda sasvim normalan segment života za razliku od mnogih država koje nemaju pitku vodu ili vodu uopće. Najmnogoljudnija zemlja svijeta je Kina, slijedi ju Indija, SAD, Indonezija i Brazil. Razmislimo, nismo slučajno na ovom svijetu, svatko od nas ima svoju ulogu i zadaću!
Stablo ili drvo je naziv za višegodišnju biljku čije sastavnice su korijen, deblo i krošnja (koju čine grane). Bilo da se nalazi u parku, šumi, okućnici ili na livadi, ove vrste su ugrožene zbog klimatskih promjena, erozije, suša i različitih vrsta zagađenja. Krošnje stabala pružaju zaštitu od sunčevih zraka, a cjelovito stablo korisno je za osiguravanje kisika. Učestalo se događaju ilegalne sječe stabala koja se koriste u različite svrhe, no na ovaj dan se trebamo prisjetiti jednostavnih i svakodnevnih postupaka kojima i sami možemo doprinijeti zaštiti stabala. Naime, prilikom ispisivanja s računara, takozvanog printanja, možemo koristiti opciju obostranog ispisa kako bi smanjili potrošnju papira koji je nastao obradom stabala. Ono što neprestano moramo imati na umu je i činjenica da su upravo ta stabla i prirodna staništa mnogim životinjskim vrstama kao što su ptice, vjeverice i sl.
Priroda čini sve ono što nas okružuje, definira je biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, gljiva i lišajeva, te protista i monera, staništa i ekoloških sistema, a čovjek je sastavni dio prirode.
Na ovaj dan uvijek se iznova sjetimo nuklearne katastrofe izazvane bacanjem atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki u Japanu krajem 2. svjetskog rata. Svjetska recesija, nedovoljno iskorištavanje el. energije iz obnovljivih izvora energije i klimatske promjene su samo neke od aktualnih tematika koje su rezultirale i potaknule ponovni zagovor nuklearne energije, što postavlja niz retoričkih pitanja.
Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda, Ban Ki-moon, u poruci povodom Međunarodnog dana domorodaca, kojih je 400 milijona, a žive u 75 zemalja u svijetu, ostavio je jak utisak na sve nas koji živimo drugačijim životom. Riječ je o ljudima koji žive svojim načinom života i bore se za očuvanje tradicije i običaja te prenošenje istih na sljedeće generacije. Oni govore svojim jezikom, poštuju svoje idole, odijevaju posebnu odjeću i imaju posebne navike. Nadamo se da će zahvaljujući empatiji prema ovih 400 milijona ljudi na međunarodnoj razini biti prihvaćena barem konvencija koja bi osigurala pravo na zdravlje, zemlju, obrazovanje i poštovanje. Danas postoje samo priče, žaljenje i općenita osjetljivost koju bi trebalo mjeriti u konkretnim djelima, a trenutno su takva djela zanemariva.
„Mladi su buntovnici“, „Mladi eksperimentiraju, neodgovorni su“ – ovo su samo neke od učestalih rečenica kojima se opisuju mladi ljudi, no nikada se ne smije generalizirati, bez obzira o čemu se radilo. Svi smo mi nekada bili ili smo mladi, imamo svoj pubertet iza sebe ili pred sobom, a jednako tako su i ti mladi ljudi odrasli i stasali. I najveći profesionalac, najiskusniji inženjer, najuspješniji liječnik, najprodavaniji pjevač, zlatni poduzetnik, najplaćenija manekenka, najistaknutija frizerka, najprestižnija kozmetičarka, najmlađi oskarovac, najstariji nobelovac, svi oni su bili mladi amateri. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1999. godine donijela rezoluciju o proglašenju Međunarodnog dana mladih jer ipak na mladima ostaje svijet.
1985. godine u Beču (Austrija), donesena je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača. Kako su se poslovni sektori i države razvijale, problem se povećavao; analogno tome kao rezultat su se pojavile ozonske rupe te se pojačalo ultraljubičasto zračenje. Nakon analize stanja, 16. septembra/rujna 1987. godine u Montrealu u Kanadi, donesen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Problem je i danas prisutan, no na ovaj datum se obilježava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača što je izričita odluka Generalne skupštine UN-a.
Na ovaj dan nastoji se podići svijest o važnosti oralnog zdravlja (usne šupljine). Dan zdravog osmijeha je značajan kako bi se upozorilo na izrazito loše stanje oralnog zdravlja, posebno kod najmlađih.
Automobilska industrija kao i svaki drugi industrijski pogon ima nepovoljne učinke za okoliš, stoga se od 1998. godine obilježava Dan bez automobila. Neki gradovi obilježavaju i cijelu sedmicu te koriste alternativna, ekološka prijevozna sredstva.
Dani europske baštine organiziraju se od 1999. godine, a već 50 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije na različite su načine uključene u aktivnosti promocije nacionalne, ali i europske baštine.
UN je proglašenjem ovog datuma dao upečatljiv podsjetnik na sve veće ugrožavanje planina. Svi smo s velikom pozitivom gledali na planinarska društva, no kao i svugdje i među njima ima neodgovornih članova koji svoje smeće odlažu u prirodu. Obilježavanjem planinskog dana stavlja se naglasak na odgovornost svakoga od nas i naše ponašanje jer sva ova blagodat je nasljeđe naših predaka i budućnost naših potomaka.
Nakon što se uvidjelo koliko je obala, oceana i mora onečišćeno, 1986. godine započela je svjetska akcija čišćenja od strane američkog Center for Marine Conservation iz Washingtona. S ciljem čišćenja podmorja, obala, priobalja i mora, ova akcija podržava se i obilježava na svim kontinentima.
Svako od nas sanja o odlasku na neku egzotičnu destinaciju, maštamo o dužem godišnjem odmoru i nesputanom uživanju, a pri tome se ponekad zanemaruju važne samosvjesne norme ponašanja. Ponekad se znalo dogoditi da se nađemo u drugoj državi u kojoj vrijede neka druga pravila, no jednako tako bez obzira gdje smo, ne smijemo narušavati ljepote okoliša države u kojoj se nalazimo. Datum je odabran kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turističku organizaciju, danom kada je usvojen Statut Organizacije 1970. godine. Obilježavanje Svjetskog dana turizma prigodno je i zbog činjenice da se radi o kraju glavne (ljetne) sezone na sjevernoj hemisferi i o početku glavne sezone na južnoj hemisferi.
More je blagodat koju ne posjeduje svaka država. Uobičajeno je da upravo one države koje posjeduju more imaju veću stopu posjećenosti i razvijeniji turizam. Susjedna Hrvatska ima Jadransko more koji je jedno od najčišćih i najljepših u svijetu, i zbog ovog prirodnog fenomena postaje turistička „top“ destinacija. Nažalost, učestalo se pojavljuju različita onečišćenja, kao što su izljevi nafte ili otpada iz velikih brodova. Ovakva onečišćenja stvaraju direktan problem za životinjski svijet kojemu je upravo more prirodno stanište. Obilježavanje ovog dana obično je popraćeno različitim akcijama čišćenja mora, podmorja kao i vađenje različitog smeća s morskog dna.
Svjetski dan zaštite životinja prvi put se počeo obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, čiji je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Ovaj dan obilježava se u svim državama, a različite Udruge za zaštitu životinja na taj dan posebno promoviraju povećanje ljudske svijesti o problemima životinja, kao i o odnosima prema njima. Svakodnevno nestaje više desetaka životinjskih vrsta, a među njima su najugroženije pande, gorile, slonovi, kitovi, tigrovi, morske kornjače i dr. Kao i na sve ostale, tako je i za ovu vrstu najznačajniji antropogeni učinak.
Elementarne nepogode poput požara, odrona, snježne lavine, orkanskih vjetrova, poplava, oluja, vulkanskih erupcija i suša samo su neke od stotina nepogoda koje za sobom ostavljaju teške posljedice (ljudske žrtve i materijalne štete). Naučnici su već definirali paradoks modernog vremena koji opisuje proporcionalan odnos razvoja modernih tehnologija s brojem elementarnih nepogoda. Antropogeni učinak doprinosi navedenim elementarnim nepogodama sa svojim težnjama da mijenja okoliš pri čemu oštećuje klimu i prirodu koja ga okružuje.
Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u novenbru/studenom 1979. godine utemeljila je Svjetski dan hrane. Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za veće razumijevanje, unapređenje i sam razvoj dijaloga kao i ljudske solidarnosti. Cilj obilježavanja jednog ovakvog dana je podizanje svijesti o nužno potrebnim namirnicama koje pokreću naše tijelo, i ne samo naše nego i tijelo svakog stanovnika ovog svijeta. Ovakvim pristupom jača se solidarnost, pobuđuje savjest i nesebičnost djelovanja te prikupljanje hrane za sve one koji je nemaju.
Tradicija obilježavanja Dana jabuke započela je godine 1990. u Londonu. Organizacija Common Ground imala je cilj promovirati zdravstvene kvalitete jabuka koje se uzgajaju u Engleskoj. Unatoč mnoštvu sorti, svaka jabuka predstavlja simbol fizičke, kulturne i genetske raznolikosti koju je neophodno očuvati. Svake godine nove države su se priključivale tradiciji obilježavanja Dana jabuka što su drugdje u svijetu prihvatile brojne ustanove, škole, restorani, organizacije i udruge, kako bi se na taj način prikazala važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi. Nerijetko nam se događa da zaboravimo na vrijednost voća u svakodnevnoj prehrani. U jabuci se nalazi 85 do 90% vode, stoga uspješno osvježava i gasi žeđ. Prepoznatljiva je domaća voćka, a ujedno i učinkovita u borbi protiv virusa i bakterija, a također smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva.
2001. godine UNESCO je proglasio 10. novembar/studeni Svjetskim danom nauke za mir i razvoj. Glavni ciljevi Svjetskog dana nauke za mir i razvoj su jačanje svijesti javnosti, predstavljanje i educiranje o ulozi nauke u promociji mira i održivog razvoja. Također se želi naglasiti i nužno suočavanje s problemima na koje nauka nailazi, a koje zna mali udio stanovnika.
Glavna skupština UN-a donijela je odluku u martu/ožujku 1996. godine da se 21. novembar/studeni obilježava kao Svjetski dan televizije. Slava i utjecaj televizije kao vodećeg medija na ovaj način su došli još više do izražaja, te se na ovaj dan ujedno odaje počast ulozi koju ona ima u našem svakodnevnom životu upozoravanjem na sveopće pozitivne i negativne vijesti. Televizija je odigrala veliku ulogu u prezentiranju lokalnih i globalnih pitanja te je značajno utjecala na širenje društvenih ideja jer je jedan od najutjecajnijih medija današnjice. Charles Jenkins zaslužan je za prvi praktični sistem mehaničke televizije, dok zasluge za demonstraciju elektroničkog sistema imaju Philo Farnsworth i Vladimir Zworykin. 1936. godine započela su prva emitiranja u Londonu gdje je otvoreno gotovo 30 javnih soba za gledanje kako bi prijenos Olimpijskih igara u Berlinu i Hamburgu bio dostupan svima koji nisu imali vlastiti TV prijemnik.
Spaljivanje se smatra najsavremenijim načinom uništenja otpada. Sve više stanovništva koristi ovaj metod, što ostavlja važne posljedice na okoliš. Veći gradovi proizvode i veće količine otpada, stoga je stvorena potreba za većim deponijama, a pojavio se i problem „nedovoljnog kapaciteta postojećih deponija“. Spalionica može biti smještena u centru grada, jer elektrofilteri osiguravaju čišćenje izlaznih plinova, tako da ne bi trebalo biti nikakvog zagađenja zraka: ukloni se 99.5% prašine i mnogi teški metali, a kontrolom uvjeta izgaranja i daljim čišćenjem uklone se još i H2SO4, SO2, preostali teški metali, te se smanji izdvajanje NOx, dioxina i furana. Uvijek postoje dvije strane pa jednako tako i u ovom slučaju pobornici i protivnici ovakvog načina uništenja otpada sagledavaju navedenu tematiku na sebi svojstven način.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 17. decembra/prosinca 1985. godine proglasila je Međunarodni dan volontera. Od tada se svake godine 5. decembra/prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekološki i društveni napredak odnosno Međunarodni dan volontera. Volonteri su ljudi koji odvajaju svoje vrijeme i rad te na taj način oplemenjuju čitavo društvo. Obilježavanje ovog dana ima svrhu promocije aktivnosti volontera i njihovog dobrovoljnog rada na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva rezolucijom je utvrdila Skupština Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva. 7. decembra/prosinca 1944. u Chicagu potpisana je Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a njome je utemeljena Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva kao specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda koja je nadležna za civilni zračni promet u svijetu.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se od 1948. godine na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima. Ovom deklaracijom prvi put u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih iznimki i razlika.
Zbog neprovođenja sistema demokracije, ekološke udruge u Europi htjele su naglasiti zanemarivanje mišljenja i volje većine te kritičke mase, dan koji se pamti po prosvjedima protiv izgradnje nuklearnih reaktora u Ukrajini.
Godišnja svjetska potrošnja plastičnih vrećica iznosi između 500 i 1000 milijardi. Milioni morskih organizama i ptica godišnje ugibaju zbog konzumiranja plastičnih vrećica kao hrane jer ljudskim nemarom završavaju u morima, oceanima i rijekama. Ovakvim pristupom narušava se bioraznolikost, a životinje se guše plastičnim otpadom koji im onemogućava disanje i/ili dopire u njihove probavne organe, što često ima negativan ishod.
1992. godine na Konferenciji o okolišu 157 država potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti, a ovaj datum značajan je po tome što je 29.12.1993. godine ratificiciralo 30 država, konvencija je stupila na snagu i proglašen je Međunarodni dan biološke raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti doprinosi cjelokupnom sistemu u kojem je čovjek temeljni sudionik.
